Najčešće psihološke smetnje

ANKSIOZNOST – još je nazivamo tjeskoba i sindrom pretjerane zabrinutosti. To je strah koji nerjetko poprima razmjere nekontrolirane panike, unutrašnji nemir, psihička i psihomotorna napetost, potreba da se pobjegne i skloni na sigurno. Osoba u napadu panike je svjesna da je njezin strah iracionalan, ali ne zna kako ga spriječiti. Napadi su praćeni ubrzanim lupanjem srca, javlja se drhtavica, hladni i topli valovi, bol u prsima ili trbuhu, znojenje, osjećaj da ćete se ugušiti, poludjeti, umrijeti, izgubiti kontrolu. Svi ovi simptomi su samo normalna reakcija na opasnost, ali čovjeka mogu jako ometati u svakodnevnom funkcioniranju.

USAMLJENOST – ona je univerzalna. Mnogi ljudi, posebice oni koji nisu u braku, imaju snažan osjećaj da nisu dio «obitelji», da se nisu uspjeli povezati. Osjećaju se neispunjenima, osjećaju da nikome i nigdje ne pripadaju. Nisu samo mirne i sramežljive osobe one koje osjećaju usamljenost. To također može biti osoba koja je uvijek na svim zabavama, koja se uvijek šali, smije, koja djeluje otvoreno, ali se ipak boji stvarno se povezati s drugima. Takve osobe često imaju puno prijatelja, ali u svojoj nutrini one pate.

KRIVNJU - to je jedan od vrlo snažnih osjećaja. Osjećamo se odgovornima, osjećamo se osuđenima, osjećamo da zaslužujemo kaznu. Krivnja nas može učiniti bolesnima, deprimiranima, nesposobnima za odnose s ljudima. To doista zahtjeva da je se riješimo. Ipak, postoje dvije vrste krivnje – stvarna i lažna krivnja. Kako možete uočiti razliku? Kako možete naučiti nositi se s osjećajem krivnje?

STRAH I ZABRINUTOST – su dva čovjekova najveća problema i Vi niste jedini koji ih imate. Čovjek se može bojati budućnosti i onoga što ona nosi, bolesti koju sada ima ili koju bi mogao dobiti, gubitka posla, životnih promašaja, drugih ljudi, donošenja važnih odluka, smrti... Često se ne suočimo s onim čega se plašimo. Pokušavamo to zatomiti u pozadini naših misli. Važno je ustanoviti točno čega se plašimo, a također se i pokušati prisjetiti kako je strah započeo. Možda je postojao neki određeni događaj ili trenutak koji ga je potaknuo.

STRES – može započeti ili pogoršati mnoge fizičke bolesti. Jedan od glavnih razloga za stres je posao i problemi vezani za posao. Ali stres također može rezultirati i iz učenja u školi ili na fakultetu ili bilo koje teške situacije. U stanju stresa pogoršani su odnosi s ljudima, ponestaje daha, dolazi do gubitka tjelesne težine ili osoba uzima hranu kao utjehu, dolazi do nedostatka sna i depresije

DEPRESIJA – je uobičajena bolest svih vremena od koje oboljeva jedan od dvadeset ljudi. Depresija je poremećaj u raspoloženju čije su značajke različiti stupnjevi tuge, razočarenja, osamljenosti, beznađa, sumnje u samog sebe i krivnje. Svakodnevne aktivnosti mogu postati otežane. Osoba koja prolazi kroz jaku depresiju može doživjeti ekstremne promjene raspoloženja, pa čak i želju za potpunim povlačenjem iz vanjskog svijeta. Ne treba ju smatrati znakom slabosti. Ona se može liječiti bilo ljekovima, psihoterapijom i savjetovanjem, bilo kombinacijom ovo dvoje.

 

 

Anketa

Psihosocijalni tretman obiteljskih nasilnika je zaštitna mjera čije je provođenje :
 
Baner